Jedan Stelijum u Vodoliji i gost iz budućnosti

Stelijum se sastoji od tri ili više planeta koje su povezane međusobnim konjukcijama. U ovom slučaju, u Vodoliji, teže originalnosti, inovativnosti u radu i humanom odnosu prema društvu i organizacijama. Ovaj vazdušni znak poznat je po inteligenciji i stalno teži promenama. Ne podnosi ograničenja, voli svoju slobodu i svojim slobodnim umom gleda ispred svog vremena. Planete, okupljene […]
Mesec u Devici u konjukciji sa Saturnom-Čarls Bukovski

Mesec kao duša i emocije, a Saturn kao ograničenja. Ova konjukcija postaje težina u grudima gde svaki dah traži kompromis. Saturn i Mesec u aspektu konjukcije u Devici i Čarls Bukovski. Rođen je u Americi koja je tonula pod teretom Velike ekonomske depresije, odrastao u svetu u kome stabilnost nije postojala, a nežnost se doživljavala kao slabost. Njegov otac, ostavši bez posla, gubi i osećaj lične vrednosti, a sav bes, nemoć i frustraciju iskaljuje na sinu. U tom domu nema topline, samo disciplina bez ljubavi koja je svedena na ograničenost u preživljavanju. Teške akne nagrizaju mu lice i samopouzdanje, guraju ga u stranu, dalje od drugih, dublje u sebe. Iz tog bola rađa se osobenjaštvo, a iz osobenjaštva bekstvo u alkohol, knjige, rečenice koje bole, ali i spašavaju. Kroz sopstvenu analitičnost pretpostavlja da neće nigde pripadati, ali će analizirati ono što drugi ne žele ni da vide. Posle srednje škole upisuje gradski koledž u Los Anđelesu, sluša predavanja iz novinarstva i književnosti, želeći da postane pisac. Kada otac pročita njegove pesme, ne vidi u njima talenat, već sramotu i izbacuje ga iz kuće. Bukovski tada zaista postaje ono o čemu će ceo život pisati-čovek bez oslonca, adrese i sigurnosti. Živi kao beskućnik, spava gde stigne, pokušava da se kao pisac probije u Njujorku, ali neuspeh ga ponovo vraća u Los Anđeles. Upoznaje stariju ženu(Mesec u aspektu […]
Venera u Blizancima u aspektu konjukcije sa Plutonom-plač kostiju i Frida Kalo

Ovde se voli kroz intenzivan pogled i ljubav nikada nije u istom obliku, nikada ne prestaje da se pita, izaziva i zavodi. Igra moći u mislima koje rasecaju srce opsesijom i bolom. Frida Kalo se često posmatrala više kroz ljubav nego kroz slikarstvo, kao da je njen emotivni život bio skandal, a ne simptom duboke strasti, boli, opsesije i potpune emotivne ogoljenosti. Volela je da bi pobegla od sebe. Volela je da bi se ogledala, da bi ostala u dijalogu sa sopstvenim ranama. Veze su joj bile intenzivne i često razorne. Ovde ljubav nije bila utočište, već beskućništvo i samoća. Odrastala je između stroge, religiozne majke i oca intelektualca koji ju je razumeo i podržavao. Taj rani rascep između kontrole i slobode oblikovao je njenu oštru i prkosnu prirodu. A bol? Bol je u njen život ušao prerano, najpre kroz dečiju paralizu, koja joj je ostavila telo drugačije, izdvojeno, a zatim kroz nesreću koja ju je gotovo ubila i zauvek vezala za fizičku patnju. Ležeći nepokretna, Frida je počela da slika ne zato što je želela da bude umetnica, već zato što je morala nekako da govori. Ogledalo iznad kreveta postalo je sagovornik, a autoportreti način da se sabere u celinu. Njena umetnost nije bežala u snove, […]
Venera u Vagi i forma koja odiše elegancijom

Potraga za ravnotežom, lepotom i modom koja odiše elegancijom. Umetnički talenti i Margaret Mičel. Rođena je u američkoj državi Džoržija, u bogatoj porodici, gde je kultura bila svakodnevica, a umetnost i književnost prirodni deo odrastanja. Od malih nogu pokazivala je osećaj za sklad i lepotu svaga oko sebe. U osnovnoj školi zavolela je reč, priču, predstavu, počela je da komponuje kratke drame za školsko pozorište, pronalazeći u njima svoje mesto i sopstveni glas. Nije bila samo nežna i tanka kao forma na papiru. Jahala je konje, pela se na ograde i drveće, kretala se svetom kao plesačica i u pokretu je nalazila ravnotežu između tela i duha, slobode i discipline. Smrt majke donela joj je teret upravljanja imanjem, brigu o porodici, poslovne zadatke koji su joj oduzimali lepotu življenja i godine mladosti. Njena privatnost svedena je na minimum, a srce joj je ranio i gubitak verenika. Margaret je u tim godinama odrasla u tišini i snazi koja je tražila samo mir(Venera u Vagi u aspektu sa Saturnom). Prvi brak bio je težak i neuspešan. Ali, Margaret je imala Džona Marša, čoveka koji je ostao njen saputnik do kraja života. On joj je darovao pisaću mašinu, izvukao njen talenat iz tame i omogućio joj da započne ono što će postati svetski poznato delo Prohujalo s vihorom. […]
Venera u Ovnu u kvadratu sa Uranom i poezija koja miriše na pobunu i strast

Sloboda, izazov, egocentričnost, magnetna privlačnost, moguća je i laka uvredljivost. Hmmm, aspekt afere, brzi ulazak u vezu, a još brži izlazak.
Mesec i Kiron u Biku u aspektu konjukcije-duša kao vinograd, navikla da daje, navikla da čeka

U vremenu koje ženama nije davalo glas, Milica Stojadinović Srpkinja ga je uzela ponosno i jasno. Dostojanstveno je volela ono bez čega nisi čovek-srpski narod, jezik i domovinu. Rano je prihvatila odgovornost i naučila da piše, sama, u doba kada je pismena žena bila izuzetak, gotovo provokacija. Govorila je sedam jezika, svirala gitaru, prevodila Getea i Balzaka, zapisivala narodne pesme, pažljivo slušajući žene iz kojih je izbijala kolektivna memorija naroda i u čijim se redovima preplitala njihova bol. U svom dnevniku ostavila je trag tih susreta, kao čvrste potvrde da istorija ne živi samo u velikim imenima, već i u bolnim glasovima običnih ljudi. Stvarala je u vreme Vukove borbe za jezik i pravopis i stala uz njega bez zadrške. Uz Branka Radičevića i Njegoša, bila je deo generacije koja je verovala da se narod brani rečju iako je u sebi imala duboku ranu, vezanu za osećaj sigurnosti. Njena poezija bila je rodoljubiva. Bila je deo generacije koja je verovala da je Srbija dom i da se narod brani rečima. Slavu nije doživljavala kao cilj, već kao odgovornost. Postala […]
Sunce u kvadratu sa Algolom-Isidora Sekulić

Život između svesti i bola. Ličnost koja blistavo vidi, a suočava se sa surovim istinama. Pisala je da bi razumela svoju svetlost i svoj bol koji je bio često neshvatljiv svima oko nje. Pisala da ne bi nestala pod težinom sopstvene svesti… Ćutala je često. Kao mala, posle smrti majke, u svom buretu, u društvu bubica i ptica, a odrasla, kroz bespuća ledenih predela, okružena likovima kojih već odavno nema… Kojih već odavno nema… Isidorin život od početka je bio obeležen preranim gubicima. Rano ostaje bez majke, zatim i […]
Mesec Saturn u Vodoliji u aspektu konjukcije-distancirana osetljivost i Šarlot Bronte

Hladna emocija i osećanja koja su naučena disciplini i izdržljivosti. Prerano sazrela duša, naučena da se oslanja na sebe. Šarlot Bronte je bila žena teškog života, punog samokontrole, ali nikada beživotnog. Gubici najmilijih, uskraćenost za mnogo toga i osećaj da ljubav mora da se zasluži, uz emotivnu težinu, stvaraju osobu distanciranih osećanja čija rasuta energija prelazi u postojanost. Šarlot Bronte je pisala jer joj je nedostajala nežnost i zato njena emocija ima veliku snagu. Bila je povučena, a u svojoj tišini je čuvala lični identitet. U taj njen unutrašnji prostor niko nije imao pravo da udje bez razumevanja istog. Samoća nije bila bekstvo, bila je uslov da ostane svoja. Ljubav je bila pitanje dostojanstva jer nije pristajala na odnose po cenu lične slobode. Volela je samo ako je mogla da stoji kao ravnopravna, svesna i celovita. Ljubav bez poštovanja za nju je bila gubitak sebe. Roman Džejn Ejr govori o usamljenom siročetu koje je veoma rano naučeno samodisciplini, odricanju i izdržljivosti. Odrasta bez zaštite, topline i sigurnosti, ali u toj surovosti oblikuje svoje biće. Od malih nogu jasno joj je ko je i šta ne želi da postane. […]
Jednostavan Mesec u Vodoliji i komplikovana Vera Pešić

Duša koja ne pripada, stoji na nekoj ivici, i uvek je pomalo izvan nekog kruga. Svedena emocija i sposobnost da vidi ono što drugi ne smeju da vide. Vera Pešić, srpska Mata Hari, žena bez sigurnog mesta koje bi je zadržalo, sa unutrašnjim žarom koji se nije mogao umiriti. Život je između lojalnosti i izdaje, strasti i distance, kao da je sopstvenu sudbinu posmatrala sa visine, apsolutno svesna da nema prava na slabosti. U svetu u kojem su žene bile nečije supruge, ljubavnice ili senke, Vera Pešić je vrlo rano razbila taj niz. Sa samo šesnaest godina ulazi u brak iz neke romantične iluzije, a tri godine kasnije izlazi iz njega razvedena i svesna da joj takav okov ne može biti dom. Razvod za nju nije bio poraz, već prva jasna odluka da želi da živi samo po svom scenariju. Odlazak u Beograd označava početak njenog stvarnog života. U gradu u kome se sudaraju ideologije, ambicije i tajne, Vera se kreće samouvereno, prirodno, a gotovo neprimetno. Upoznaje ljude sa svih strana, partizane, Nemce, četnike, diplomate, obaveštajce. Bliskost sa njima nikada nije bila bez cene, ali ni bez kontrole. Ljudi su joj prilazili, poveravali joj se, zaljubljivali se u nju, ali je nisu posedovali. Jednostavna, kroz prisutnost nedostižna, a svaki osmeh i pogled su je vodili ka novoj informaciji. Špijunirala je za sve strane, Nemce, Britance, Francuze, partizane, četnike, ne iz ideološke lojalnosti, već iz lične logike preživljavanja i moći. Govorila je šest jezika, razumela kodove ponašanja, slabosti i ambicije. Znala je kako se zavodi, sluša, ćuti i govori tačno onoliko koliko treba. Ovde je inteligencija oružje, a emocionalna distanca štit. Volele su je žene i muškarci, a ona se toga nije odricala niti se pravdala bilo kome. Umetnost zavođenja bila je za nju način da izrazi svoju ličnu slobodu i zadovolji radoznalost. Govorila je otvoreno da prvo radi za sebe, pa tek onda za druge. Ta rečenica je najbolje oslikavala put kojim se kretala. […]
Venera u Vodoliji i Simon de Bovoar

Venera u Vodoliji ne pristaje na posedovanje i ne veruje u forme. Ljubav za nju nije ugovor, već prostor slobode u kome dve svesti mogu samostalno da se razvijaju i rastu. Simon de Bovoar bila je francuska književnica i filozofkinja egzistencijalizma, politička aktivistkinja, feministkinja i teoretičarka. U 21. godini postala je najmlađi diplomirani filozof na svetu i deveta žena koja je uspela da uđe u ovaj zatvoren krug intelektualaca muškaraca. Iznad svega bila je žena koja je volela drugačije, mislila hrabrije i živela ispred svog vremena. Veza sa Žan-Pol Sartrom bila je sve osim konvencionalne. Nisu živeli zajedno, nisu se venčali, nisu želeli da pripadaju jedno drugom. Sklopili su savez uma i slobode. Priznavali su da su potrebni jedno drugom u intelektualnom, mentalnom i transcendentalnom smislu. Svakoga dana su se viđali u različitim lokalima gde su razmenjivali misli i ideje, čitali jedno drugom napisano i nikada nisu objavili ništa, a da jedno […]