Sloboda je dragocena svakome koji je razume po onim dragocenim rezultatima što ih ona donosi.( Svetozar Marković, Srpske obmane, Grafički zavod, Beograd, 1954.)
Ovim rečima Svetozar Marković istakao je svoje političke i lične stavove. Pojam slobode može da razume neko ko je dovoljno hrabar i precizno-analitičan da sagleda suštinu slobode i odgovornost koju ona nosi.
Svetozar Marković, publicista, književni kritičar, urednik i izdavač, borac za socijalnu pravdu, jasnim promišljanjem umeo je da razdvoji istinu od iluzije, red od haosa, činjenicu od predrasude. Kroz analizu je postavio čvrstu strukturu gde je većina videla haos i zbrku.
Racionalan, pronicljiv i objektivan, svoje reči birao je pažljivo, zaključke izvodio još pažljivije jer u njegovom umu misao nikada nije ostajala nedorečena. Svaka ideja prošla je kroz sito logike i pažljivo proveravanje i analiziranje. Bez improvizacije, sve izgovoreno i napisano imalo je svoj razlog i svoju svrhu.
On je bio taj koji bi primetio grešku u sistemu, propuste u argumentovanju kroz sitnice koje su drugima promicale.
Upravo se isticao u temama koje su tražile kritičko mišljenje i precizno opažanje stvari- nauci, pisanju, društvenoj analizi, reformi društva i postojećeg poretka. Teorijskim razmatranjima, projektima i društvenim idejama pristupao je rešenjima koja se oslanjaju na činjenice, a ne na pretpostavke.
Srbija na Istoku prikazuje političko i ekonomsko stanje u tadašnjoj Kneževini Srbiji, kao i smer u kome država treba da se razvija nakon oslobođenja od vlasti Osmanlija. Njegovi stavovi zasnivaju se na idejama o jednakosti i slobodi, uz dobro poznavanje istorijskih, društvenih i ekonomskih prilika.
Prikazuje Srbiju kao zemlju koja je između istoka i zapada, ostataka feudalizma i potrebe za modernim društvom koje se zasniva na obrazovanju i radu. Kritikuje birokratski aparat i socijalne razlike jer oslobođenje od turske vlasti nije značilo i oslobađanje od nepravdi i neravnopravnosti. Stvaranje pravednog društva zahteva učešće naroda i svest o pravima i odgovornostima.
Pitanja o tome šta je sloboda zapravo, da li nezavisnost ima smisla bez socijalne pravde i kako izgraditi poredak u kome narod zaista upravlja i dalje su predmet društvenih rasprava.
Srbija na Istoku nije samo analiza ekonomskih i političkih prilika Srbije toga vremena, već i poziv na promišljanje o identitetu, ličnoj odgovornosti i budućnosti države kroz stalnu borbu između formalne i realne slobode.
O njegovom liku i delu osta prosejano da je začetnik socijalizma koji je zbog svojih ideja i slobode govora završio u zatvoru. Pušten je zbog bolesti od koje je ubrzo i umro.
Srbija na Istoku je dokaz da promišljanje koje se zasniva na činjenicama, kritičkoj svesti i intelektualnoj disciplini predstavlja najčvršći temelj napretka jednog društva.